Živimo u digitalnom svijetu. Digitalni svijet podrazumijeva nove načine komunikacije, zabave, pronalaženja informacija. I najbitnije, digitalni svijet zahtijeva podizanje svijesti o opasnostima koje vrebaju u tom svijetu te kako se zaštititi od istih. SIGURNO koračnimo zajedno u taj svijet! Jer svi smo dio tog svijeta!
Jedna od prvih stanica o edukaciji o opasnostima na internetu je stranica o sigurnijem internetu i možete ju posjetiti ovdje.
Sljedeće stanice su ova i ova stranica.
Sve stranice nude pregršt savjeta, materijala, priručnika za roditelje i učenike, brošure, obrazovne kvizove...
U sljedećim privitcima nalaze se listići s napucima o sigurnijem korištenju interneta.
Listići za roditelje Listići za učenike Obiteljska sigurnost Postavljanje roditeljskog Facebook brošura
Neki od općih pojmova:
1. Što je Dan sigurnijeg interneta?
Svake veljače udruženje Insafe/INHOPE uz potporu Europske Komisije organizira Dan Sigurnijeg Interneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. Svake godine na drugi dan drugog tjedna drugog mjeseca tisuće ljudi diljem svijeta se udruže kako bi sudjelovali u događajima i aktivnostima kojima žele podići svijest o sigurnosnim problemima na internetu.
2. Što je cyberbullying?
Cyber bullying je opći pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.
3. Što je malware?
Zlonamjerni softver, zloćudni softver, štetni softver ili na engleskom malware, je pojam koji označava softver koji radi štetu korisniku (pojam je nastao od riječi malicious i software što u doslovnom prijevodu znači "zloćudni" ili "zlonamjerni" softver). Radi se o računalnim programima koji se pokreću na računalnom sustavu bez stvarnog korisnikovog pristanka i imaju neku vrstu nepoželjnog učinka, kao što je oštećenje programa i podataka koji se nalaze na sustavu, širenje na druga računala, krađa podataka (osobito povjerljivih podataka kao što su lozinke i brojevi kreditnih kartica), omogućavanje neovlaštenog udaljenog pristupa na računalo, prikazivanje reklamnih poruka, masovno slanje neželjene elektroničke pošte (spama), sudjelovanje u napadima na druga računala putem mreže, i drugo.
Prema načinu širenja zloćudni programi mogu se podijeliti u više skupina: računalni virusi, crvi, trojanski konji. Prema načinu djelovanja i cilju zloćudne programe dijelimo na špijunske programe, oglašivačke programe, fork bombe, ucjenjivački softver (softver koji traži otkupninu) itd.
Fizička šteta nastala djelovanjem štetnih programa nije česta, no, nažalost, ipak se može dogoditi.